VREMENSKA PROGNOZA

Sladić: Zašto bez babinih huka nema tranzita u proljeće i zašto je mart tako promjenjiv mjesec?

Objavljeno u kategoriji Lifemagazin na 08.03.2017 10:05:37

VREMENSKA PROGNOZA

Sladić: Zašto bez babinih huka nema tranzita u proljeće i zašto je mart tako promjenjiv mjesec?

Objavljeno u kategoriji Lifemagazin na 08.03.2017 10:05:37


Nedim Sladić

Piše: Nedim Sladić

Mart je mjesec u kojem je sve moguće. Zato ga Hrvati u žargonu i zovu "ožujak-luđak". Od skoro ljetne topline, kakva je vladala krajem marta 2001. kada je u Sarajevu mjereno +27 stepeni, do prave sibirske hladnoće kakva je vladala početkom marta 2005. (-17) i 2006. (-11).

Još jedan mart je ponovo stigao, treba lagano zakoračiti u proljeće i prva iole logična asocijacija u meteorološkom smislu jeste - prve zrake sunca i prijatna toplina. Ali, uvijek nas dočeka dijametralna suprotnost - ona neugodna varijabilnost. A u narodu varijabilnosti u martu mjesecu se zovu još "babine huke". Zbog čega se one javljaju upravo u martu mjesecu!

Odgovor je prilično jednostavan.

S jedne strane, tople vazdušne mase polahko se počinju probijati iz područja jugozapadne Evrope prema Sredozemlju i dalje prema Bosni i Hercegovini, donoseći sa sobom vlažan i nestabilan zrak i nizak atmosferski pritisak, odnosno dosta loše vrijeme praćeno padavinama. S druge strane, euroazijska (sibirska) zračna masa koja je dominirala većim dijelom februara ima i dalje postojanost visokog vazdušnog pritiska, stabilnog vremena i blaže hladnoće nad našim područjem. Kada dođe do dodira dvaju različitih smjesa, često dođe do pojave totalnog haosa od vremena. Sudarom dvije zračne mase, topao Jadran burno reaguje na hladnu vazdušnu masu koja vlada po visini. U tom trenutku, česte su nagle promjene vremena, koje u narodu su poznate kao „babine huke“.

Kako vlada razlika u pritiscima, mart je prosječno najvjetrovitiji mjesec u Bosni i Hercegovini, te samim tim jak varijabilni vjetar često dođe kao šlag na tortu.

Babine huke je naziv karakterističan za haotično vrijeme koje vlada u Bosni i Hercegovini u mjesecu martu, najčešće između 4. i 27. marta, kada se doslovno u jednom danu mogu izmijeniti sva moguća četiri godišnja doba i to po n-broj puta: od snijega i mećave preko kiše, oblaka i sunca, pa čak i grada, sve naravno popraćeno jakim varijabilnim vjetrom. Vjeruje se da babine huke ne prestaju dok se sve tri marčane bure ne ispušu na Jadranu.

Stari narodi su znali da „bez tri marčane bure nema proljeća“. Po nepisanom pravilu, vjeruje se da se one javljaju na svakih 10 dana: 07.03, 17.03. i 27.03. Međutim, ovi datumi često variraju iz godine u godinu. Ukoliko one izostanu, kao što je to bio slučaj 2014. i 2016. godine, često izostanak jedne od marčanih ili nekad čak sve tri gotovo uvijek nadoknadi izraženo zahlađenje u četvrtom mjesecu čiji mraz ponegdje donese i veću štetu.

Atmosferski trzaji kao posljednji znaci zime, odnosno marčane bure su pokazatelj da zima postepeno i sigurno gubi na svojoj snazi i da joj se bliži kraj, jer kroz vid ispuhivanja, ona izbacuje svoju posljednju maksimalnu snagu. Nema pisanog pravila koja je marčana bura zapravo najjača - taj podatak varira iz godine u godinu. No jedno se zna - nakon treće marčane bure često dođe do primirja vremena nakon svih meteoroloških zbivanja koja se isprate u mjesecu martu, hladne mase koje su nas tijekom zime često posjećivale se naglo povuku nazad na sjeveroistok, meridionalna (sjeveroistočna) strujanja zamijene zonalna (jugozapadna) a sa jugozapada sve je dominantniji dotok topline prema našim krajevima. To će biti znak da je zimi došao kraj i da atmosferski trzaji su znatno slabiji i slabiji. No, valja pregurati još jedan težak i naglo varijabilan mart. Dragi marte, težak li si...