SUĐENJE RADONČIĆU I DRUGIMA

Odbrane uložile prigovore: Sud će ipak čuti razgovore, pa donijeti odluku o zakonitosti dokaza

Objavljeno u kategoriji BiH na 11.01.2017 16:20:15

SUĐENJE RADONČIĆU I DRUGIMA

Odbrane uložile prigovore: Sud će ipak čuti razgovore, pa donijeti odluku o zakonitosti dokaza

Objavljeno u kategoriji BiH na 11.01.2017 16:20:15


Foto:Arhiv

U nastavku glavnog pretresa u slučaju Fahrudina Radončića, Bakira Dautbašića, Bilsene Šahman i Zijada Hadžijahića optužene za ometanje rada pravosuđa danas su trebale biti puštane snimke presretnutih razgovora, kojima Tužilaštvo BiH dokazuje inkriminaciju optuženih i utjecaj na svjedokinju Azru Sarić koja je trebala svjedočiti na procesu na Kosovu protiv Nasera Keljmendija, ali danas to nije učinjeno, jer je odbrana zatražila od tužioca Bože Mihajlovića da naznači koje će razgovore puštati kako bi se oni mogli spremiti, piše novinska agencija Patria.

Svjedočila je Zvjezdana Skeledžić, istražiteljica SIPA-e, koja je radila akciju Lutka 2, te i sačinila analizu presretnutih razgovora po naredbi Tužilaštva BiH i Suda BiH. Ali, odbrane su prije nego je Skeledžić ušla u sudnicu zatražile da ulože prigovore na zakonitost prikupljanja ovakvih dokaza, te da Sud BiH donese odluku o tome prije nego se snimci puste. Odbrane tvrde da nije postojala uredna naredba Suda BiH o provođenju posebnih istražnih radnji te tvrde da naredbe od 25.12, 23.12. 2015. i 22.1. 2016. godine nisu u skladu za Zakonom o krivičnom postupku.

Asim Crnalić, advokat Radončića posebno se osvrnuo i na postupak međunarodne pravne pomoći, a koji je reguliran propisima Međunarodnog javnog prava.

- Međunarodna pravna pomoć se obavlja među državama koje su članice Ujedinjenih naroda. Kosovo nije priznato od BiH i nije članica UN-a, pa sa Kosovom nemamo nikakav ni ugovor ni sporazum. Prema tome međunarodna pravna pomoć u smislu zakona u pružanju međunarodne pravne pomoći ne može biti obavljena za Kosovo. Drugi problem je što je u naredbi o provođenju istrage, a i u naredbi za provođenje posebnih istražnih radnji naznačeno da postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo ometanja rada pravosuđa za sve optuženike da se utjecalo na svjedokinju koja svjedoči pred Sudom na Kosovu.

A, našim Krivičnim zakonom koji regulira bitne elemente bića krivičnog djela ometanje rada pravosuđa, u odredbi 241 je naznačeno da se to djelo može počiniti na način da se svjedoka nagovara da lažno svjedoči, da nikako ne svjedoči itd. u postupku pred Sudom BiH. Ovdje taj osnovni element bića krivičnog djela koji se stavlja na teret optuženika nije ispunjen. Dakle, prilikom usvajanja ili donošenja naredbe za provođenje posebnih istražnih radnji, nije obrazložena osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo koje je regulirano Krivičnim zakonom BiH – istakao je Crnalić.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća Hasija Mašović nakon kratkotrajnog povlačenja iz sudnice saopćila je da će Sudsko vijeće naknadno ili na kraju sudskog procesa donijeti odluku o prigovorima odbrane na zakonitost dokaza, a da će na sljedećem ročištu početi provoditi dokaze Tužilaštva BiH. Kako je istakla Mašović ukoliko bude odluka Sudskog vijeća da su dokazi nezakoniti „oni će ih izbrisati iz memorije“.

Crnalić je po okončanju ročišta kazao da ima smisla što Sudsko vijeće ne može odmah donijeti odluku o njihovim prigovorima.

- Ne može se od Suda očekivati da na brojne prigovore koje obrazlaže odbrana dosta široko odmah reaguje. Ali, o tome da će ipak provesti dokaze smatram da je to nešto delikatno, ja bih sada trebao polemizirati sa stajalištem predsjednice Vijeća i izraziti svoje sumnje u njenu tvrdnju. To ne bi bilo pristojno od branitelja u ovom postupku, ali mogu načelno reći da kad nešto uđe u našu pamet vrlo teško iz nje izlazi – istakao je Crnalić.

Nastavak suđenja Radončiću i drugima bit će održan 18. januara kada će pred Sud BiH opet doći svjedokinja Skeledžić te će biti i emitirani snimci presretnutih razgovora.