Više je u BiH hrvatskih marketa nego u Hrvatskoj bh. proizvoda

Piše : Armin ALJOVIĆ

Stav zvaničnih vlasti Republike Hrvatskoj na čelu sa HDZ-om je da će učiniti sve da pomognu Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu. Takva pomoć Bosni i Hercegovini ne samo da bi bila od koristi, nego joj je i neophodna. Uvijek je dobro kada imate nekoga na koga se možete osloniti.

Osim podrške na euroatlanskom putu, ima još načina kako Hrvatska može pomoći Bosni i Hercegovini. U kontekstu teške ekonomske situacije u zemlji pomoć bi dobro došla kroz ekonomsku korektnost. Situacija je sada takva da Bosna i Hercegovina sve više liči na eksploataciono područje Republike Hrvatske. Teško ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini je nekim dijelom uzrokovano i iz susjedstva. 

Samo kroz lanac trgovina Konzum Hrvatska godišnje iz Bosne i Hercegovine isisa stotine miliona KM. Bosna i Hercegovina nema niti jedan trgovački lanac u Hrvatskoj. Čak bi se mogao izreći paradoksalni podatak da Hrvatska ima više trgovina u BiH nego što na hrvatskim policama brojem ima bosanskohercegovačkih proizvoda.

Da ne govorimo o imovini Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj koju je Hrvatska poklopila, kojoj ne dozvoljava vraćanje matici. Ili da ne spominjemo ogromnu državnu imovinu u BiH koju je Hrvatska privatizirala pod sumnjivim okolnostima. 

Dakle, Bosna i Hercegovina još uvijek ne može da uđe u posjed više stotina miliona eura vrijedne imovine u Hrvatskoj. Ta imovina, brojni hoteli, moteli i odmarališta, uglavnom se nalazi duž bogate jadranske obale. U Hrvatskoj je još uvijek na snazi odluka bivšeg predsjednika Franje Tuđmana po kojoj se bh. imovina na području Hrvatske tretira, maltene, kao ratni plijen. Bosna i Hercegovina je Hrvatskoj vratila ovdašnju njenu imovinu do posljednjeg kvadrata.

Nikad nije razjašnjeno na koji način je hrvatska INA, u konzorciju sa mađarskim MOL-om, privatizirala većinski udio u bh. naftnoj kompaniju Energopetrol. Zahvaljujući sumnjivoj privatizaciji, koju su podržali i neki domaći političari, Hrvatska praktično ima najveći maloprodajni lanac naftnih derivata u BiH.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) na ime proizvodnje električne energije od vode iz Buškog jezera u HE Orlovac godinama izvlači milione KM iz BiH, a općinama Tomislavgrad i Livno na ime koncesije daje tek mrvice. 

U Izvještaju o radu komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2014. godinu navodi se da Sarajevski kiseljak, jedna od kompanija koncerna Agrokor, godinama crpi veće količine vode od predviđenih Ugovorom, a ne posjeduje ni vodoprivrednu dozvolu za crpljenje te prirodne kisele vode.

Situacija sa Agrokorom je otvorila neka pitanja. Sada se od Bosne i Hercegovine traži razumijevanje za ovu ozbiljnu krizu, traži aktivno učešće u rješavanju ovog problema, bezobzirno se napadaju bosanski zvaničnici i za neodmjerenu riječ u izjavama. 

Dosadašnji odnos prema BiH sa paternalizmom i nipodaštavanjem, pretvorio se u visoke zahtjeve i pozive za učešće u rješavanju teškog stanja u Agrokoru. Ali, i BiH je u brigama za 4.200 zaposlenih u Konzumu.          

U svakom slučaju bosanskohercegovača strana pod hitno mora sjesti sa hrvatskim partnerima. Možda je vrijeme za ravnopravne i iskrene odnose, jer ako Hrvatska nastavi pomagati BiH kao i do sada, nećemo još dugo izdržati „tu pomoć“.